Pitanje da li je danas u BiH najteža politička situacija od završetka rata, prije svega, je nezahvalno.
Kad pomisliš da se dogodilo nešto najgore, za par minuta iskrsne nešto mnogo gore. S druge strane, svaki pozitivan iskorak među suprostavljenim stranama smatra se nekom lukavštinom koju podmeće onaj drugi da bi izvukao neku korist.
Da ima i dogovora, ima, ali samo kad su u pitanju materijalni ili stranački interesi. O narodu i životnom standradu skoro se i ne razgovara, a kamoli djeluje. Političari u vrhu preferiraju lične i partijske interese, što je očigledno pri odlučivanju i nadglasavanju u bilo kom obliku vlasti. Nekad nezamislive koalicije postaju aktuelne, bar privremeno dok se ne realizuje neki zajednički interes, a već sutradan eto ih ponovo iza svojih barikada.
Narodna skupština Republike Srpske bez konkretnih rješenja
Stanje unutar entiteta je izgleda još sumornije. Vladajuće koalicije i opozicija su nepomirljivi. U NSRS stanje je redovno haotično i daleko je od pristojne parlamentarne atmosfere. Bilo koja sjednica, redovna ili vanredna, nezamisliva je bez vrijeđanje političkih neistomišljenika. Mora se priznati da je situacija u najvećem zakonodavnom tijelu RS skoro neizdrživa. Vlast ne prihvata kritike, ni opravdane ni neopravdane.
Predsjednik republike, Milorad Dodik, premijer, Radovan Višković i predsjedavajući skupštine, Nenad Stevandić neprimjereno se odnose prema poslanicima opozicije, ne ustručavajući se od izraza, kao što su: kreten, konj, bolesnik, budala, zreo za psihijatriju i slično. Opozicionari vladajućoj strukturi zamjeraju velike zloupotrebe, teške stotinama miliona KM, ali izostaju odgovori optuženih, ali nema ni službene reakcije pravosuđa. Ili je istina, ili je kleveta. Zakon ima odgovor za sve. Koliko li je tek zakona za jednodnevnu upotrebu izglasano, a da nikada nisu ugledali svjetlost dana. O osnivanju brojnih novih agencija, kao pandan suprotnoj strani suvišno je govoriti. Samo slovo na papiru i troškovi sjednica.
Korupcija kao dio svakodnevnice
A, korijen svega je korupcija. Kaže svijet da je BiH jedna od najkoruptivnijih zemalja Evrope. Zašto ? Zato što je korupcija u samom vrhu vlasti i odatle širi pipke. I mnogo naivnima je jasno zašto zakon protiv korupcije nema prolaz u Predstavničkom domu BiH. Kad je pomenuti zakon na dnevnom redu ili nema dovoljno ruku ili nema kvoruma. Sve je jasno. Riba ipak smrdi od glave. Politička analitičarka Tanja Topić u razgovoru za Klix.ba ističe da je narod prihvatio korupciju kao normalnu, što postaje vrlo opasno po društvo.
“Mislim da mi kao građani, kao pojedinci, sve kritikujemo. Često to radimo iz udobnih i toplih domova, ne čineći sami ni minimalan napor da poboljšamo stanje u kojem živimo. Najveći je problem što smo “zaglavili” u čudnom svjetonazoru i kvazivrijednostima. Nama su korupcija i kriminal postali normalni, prihvatljivi i svi smo dio te priče. Ali nedopustivo je onda stavljati u istu ravan one koje su na vlasti i opoziciju, i nju kriviti za propast koju živimo. Naravno, možemo opoziciji naći stotine mana, možemo pojednostaviti pa reći da su svi oni isti, ali to je opasno pojednostavljivanje stvari. Mislim da je stvorena atmosfera da pravo na politički život imaju samo oni koji su na vlasti, oni su gospodari života i smrti. Opoziciju se nastoji predstaviti neprijateljem koji ruši vlast. Molim vas, zar se svuda u svijetu sve političke stranke ne bore za vlast, njihova misija je rušenje onih koji su na vlasti i preuzimanje iste. Dopustili smo da se strankama na vlasti dodijeli ekskluzivno pravo zaštite nacionalnih interesa, a sve druge treba uništiti. Ja sam protiv toga jer to ozbiljno ruši demokratski pluralizam i kapacitete jednog društva. Opozicija, koliko god bila slaba i neuvjerljiva, prijeko je potrebna posebno u društvima kakvo je naše”, istakla je Topićeva.
Uloga Kristijana Šmita u BiH
Kroz sve ovo navedeno neizbježno se upliće lik Visokog predstavnika Kristijana Šmita. Njegova pojava je još uvijek pod velom tajne, jer svi ga svojataju ili odbacuju zavisno od potrebe. Bilo kako bilo, on je tu , i praktično o svemu odlučuje. Njemu je to izgleda svejedno, ili ga kudili ili hvalili. Međunarodna zajednica ga priznaje i vjeruje mu, i upitno je treba li ga podcjenjivati, nazivati turistom ili personom non grata. I uz njega treba vezati još jedno pitanje. Koliko je pametno ili bolje reći rizično sukobljavati se sa međunarodnom zajednicom. Vrijeđati strane predstavnike ili protjerivati ih. Moramo shvatiti da crne liste za neke zvaničnike našeg entiteta, jesu stvarno crne za narod. U ekonomiji je to najvidljivije, a sada aosim američkih, sankcije prijete i od Evropske Unije.
Nekadašnji Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Mirko Šarović ističe da bi to bilo pogubno za ekonomsku situaciju u Republici Srpskoj.
„Ne smijemo dozvoliti i po svaku cijenu moramo spriječiti sankcije Republici Srpskoj, sprječavanje kretanja, gubitak investicija i sve druge sankcije koje su sada na stolu EU. Milorad Dodik i SNSD svojom neodgovornom politikom usmjerenom na manipulisanje patriotizmom Srba u Republici Srpskoj, kao jedinim preostalim adutom u pokušaju dobijanja izbora, ugrozili su sve stanovnike Republike Srpske i njihovu budućnost”, rekao je Šarović.
Vratimo se malo na Kristijana Šmita. Dodik je za nepoštovanje njegovih odluka osuđen od strane Suda BiH, koji osuđenik čas priznaje, čas ne priznaje. I to je jedna od slika političke stvarnosti BiH. Pitanje je ko može njega i druge optužene privesti pravdi, kad postoje dvojne institucije.
U Republici Srpskoj malo ko vjeruje u iskrene namjere Kristijana Šmita, posebno kada govoriomo o vrhu vlasti ovog entiteta. Srpski član predsjedništva u BiH, Željka Cvijanović ističe da upravo Šmit udaljava Bosnu i Hercegovinu od evropskog puta.
“Šmitovi potezi derogiraju i ometaju suvereno donošenje odluka institucija na svim nivoima vlasti. Sve i da je izabran u skladu sa procedurama, a nije, on nema nadležnost da poništava odluke Skupštine RS”, rekla je Cvijanovićeva.
Ovaj tekst je nesumnjivo najmanje duplo mlađi od trenutka kad bude pregledan i ocijenjen. Stvarnost se mijenja iz časa u čas.
Do tada će mnoge stvari biti jasnije ili još mutnije.
Samo da ne budu opasnije.
