U Bosni i Hercegovini igre na sreću odavno su prestale biti samo zabava. Pretvorile su se u masovnu društvenu pojavu koja ostavlja duboke ekonomske, socijalne i zdravstvene posljedice.
Sa preko 2.600 kladionica i slot-klubova, BiH ima najveću gustinu objekata za kockanje u Evropi – jedan na svakih 1.300 stanovnika. Dok većina evropskih zemalja ima strogu nacionalnu regulativu, Bosna i Hercegovina je jedina u regionu bez državnog zakona o igrama na sreću.
Fragmentisana regulativa i pravni haos
Dejtonski sporazum ostavio je nadležnost za igre na sreću entitetima i Distriktu Brčko, što je rezultiralo tri potpuno različita režima. Posljedica je haotično tržište na kojem strane online platforme (Bet365, Stake, 1xBet) ubiraju stotine miliona konvertibilnih maraka godišnje, a država ne dobija gotovo ništa.
Istorijski gledano, kockanje u BiH ima korijene još iz jugoslovenskog perioda, kada su kazina radila u Sarajevu, Neumu i Dubrovniku. Ratne godine donijele su potpunu deregulaciju, a period od 2000. do 2010. obilježio je „divlji porast“ sa više od 4.000 objekata. Danas domaći operateri teško konkuriraju stranim platformama, dok entitetski zakoni doneseni između 2015. i 2019. nisu uspjeli uspostaviti koordinaciju.
Ekonomski analitičar Igor Gavran upozorava da oporezivanje nije adekvatno. Čak i najnoviji prijedlozi zakona o fiskalizaciji predviđaju izuzeća za kladionice, što jasno pokazuje naklonjenost ovom biznisu.
Zavisnost među mladima i uništene porodice
Prema procjenama, više od 50.000 ljudi u BiH bori se sa patološkim kockanjem, dok oko 500.000 osoba kocka svakodnevno. Psihijatar Aleksandar Pejić iznosi alarmantne podatke: svako četvrto dijete ima problem sa nekom vrstom kocke, a u Tuzlanskom kantonu čak 70% mladih je barem jednom probalo. Osam posto pokazuje već patološke oblike zavisnosti.
„U svijet kocke ušao sam sa šest godina, kada sam odigrao prvi listić sa djedom“, priča 26-godišnji mladić iz Foče. Do svoje 26. godine potrošio je oko 200.000 KM, posuđivao novac, dizao kredite i više puta gubio sve. Nakon nekoliko neuspjelih pokušaja prestanka, konačnu odluku donio je prije pola godine.
Psiholog Slađana Đaković objašnjava da ekonomska besperspektivnost i nerazvijen mozak kod adolescenata (posebno dio zadužen za kontrolu impulsa) čine mlade izuzetno ranjivim. Tanka je linija između zabave i bolesti – ponekad je dovoljno samo nekoliko mjeseci.
Marko Romić, koji radi sa zavisnicima, ističe da jedan patološki kockar povlači za sobom prosječno 6 do 8 osoba – supružnika, djecu, roditelje. Jedna anonimna žena iz BiH opisuje 15 godina pakla: „Moj bivši muž je prodao sve iz kuće – namještaj, nakit, garderobu. Uzeo je kredit da bi kockao. Uništio je porodicu.“
Društvena cijena i potreba za promjenama
Stručnjaci upozoravaju da kockanje najčešće ne ostaje na „samo jednom pokušaju“. Posljedice su raspad porodica, dugovi od desetina do stotina hiljada maraka, depresija, pokušaji samoubistva pa i samoubistva. Društvo aktivno doprinosi problemu – kladionice su na svakom koraku, reklame su agresivne, a mladi odrastaju u okruženju koje im prodaje iluziju lakog novca.
Umjesto da štiti građane, sistem pogoduje vlasnicima kockarskog biznisa. Potrebne su hitne mjere: potpuna zabrana reklama, stroga kontrola maloljetnika, dislokacija objekata iz naseljenih mjesta, edukativni programi prevencije i bolja kontrola online transakcija.
Bosna i Hercegovina danas izgleda kao veliki kazino. Dok se ništa ne promijeni, desetine hiljada porodica nastaviće da propada, a generacije mladih će ulaziti u ponor iz kojeg je izlazak izuzetno težak.
